Sud Bosne i Hercegovine je u ponedjeljak 11. septembra potvrdio optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika i vršitelja dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloša Lukića. Tužilaštvo BiH je mjesec dana ranije podiglo optužnicu protiv Dodika i Lukića koji se terete za krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH
Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu (ESLJP) je u svojoj posljednjoj presudi proglasio državu Bosnu i Hercegovinu (BiH) odgovornom za diskriminaciju i kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Prijedlog zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) usvojen je krajem mjeseca jula u Zastupničkom domu i Domu naroda parlamenta FBiH. Na ovom zakonu se radilo pet godina, a civilne žrtve rata čekale su ga 30 godina
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u četvrtak 20. jula Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika ovog entiteta, koji između ostalog predviđa kriminalizaciju djela klevete i uvrede za koja se predviđaju visoke novčane kazne. Zakon je usvojen na 4. Sjednici NSRS nakon višemjesečnih uzaludnih upozorenja i međunarodnih i lokalnih aktera koji su apelovali da se zaštiti sloboda govora i povuče skandalozna odredba koja klevetu kvalifikuje kao krivično djelo
Trend političke krize u Bosni i Hercegovini (BiH) se nastavlja, a ovog puta intenzivirano je osporavanje djelovanja i odluka Ustavnog suda BiH (USBiH) od strane političkih predstavnika entiteta Republika Srpska (RS), predvođenih entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom
Pitanje svih pitanja u Bosni i Hercegovini (BiH), kako ga lokalni mediji nazivaju posljednjih sedmica, tiče se državne imovine. U entitetima Federacija BiH (FBiH) i Republika Srpska (RS) na ovo suštinsko i simboličko pitanje gleda se potpuno različito
Bh. društvo pa samim tim i politika nalazi se u dubukoj moralnoj krizi smatraju stručnjaci, zbog čega je prisutno masovno licemjerstvo i neprincipijenosti u političkim procesima. Kako ove prakse utiču na glasače, čija je volja navodno svetinja svim političkim subjektima u BiH, a kako na etničke identitete, koji su ustavna kategorija? Da li mediji u BiH tačno, vjerodostojno i provjereno informišu javnost o političkim procesima, posebno u periodu nakon održavanja izbora?
Narodna Skupština Republike Srpske u četvrtak 23. marta usvojila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS-a. Sporni akt, koji je početkom marta usvojila i predstavila Vlada RS-a, osudili su brojni domaći i međunarodni akteri i institucije i prije nego što se našao na skupštinskoj raspravi, jer se odredbama predviđa kriminalizacija klevete u ovom entitetu
Nakon više od 5 mjeseci od održavanja Općih izbora u BiH, vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) nije formirana zbog političkih neprilika u ovom entitetu. Zbog neprovođenja izbornih rezultata iz 2018. godine isti saziv je više od četiri godine u takozvanom tehničkom mandatu. Političkim blokadama entiteta i dalje se ne nazire kraj
Jedna od najvećih prijetnji slobodi javne riječi u BiH koje su obilježile 2022. godinu su takozvane SLAPP tužbe, specifičan oblik pritiska na medije i aktiviste putem neutemeljenih tužbi koje imaju za cilj da iscrpe i uguše njihov angažman. Stručnjaci i profesionalna zajednica upozoravaju na potrebu za sistemskom i institucionalnom borbom protiv ovog vida ograničavanja slobode izražavanja u zemlji
Šefovi država i vlada zemalja članica Evropske unije (EU) na samitu održanom u četvrtak, 15. decembra, potvdili su preporuku Evropske komisije (EK) i dodijelili Bosni i Hercegovini (BiH) status kandidata na putu ka EU. Analitičari tvrde kako je ovakva odluka Evropskog vijeća (EV) simbolična i kako u praksi neće donijeti bitne promjene ili beneficije za građane i privredu. Pred BiH i dalje je dug put provođenja brojnih reformi i usklađivanja s evropskom pravnom stečevinom
U BiH je u proteklih godinu dana uhapšeno desetine lica navodno povezanih sa organizovanim kriminalom, uključujući službena lica iz sigurnosnog i pravosudnog sektora. Istrage se vode na temelju digitalnih dokaza, odnosno poruka koje su osumnjičena lica razmjenjivala, a koje su dešifrirale i istražnim organima u BiH dostavile strane i međunarodne policijske agencije
Hiljade demonstranata protestvovalo je dva puta u centru Banjaluke zbog, kako tvrde, krađe na Općim izborima koji su održani 2. oktobra. Organizatori protesta su tri opozicione stranke, koje zahtjevaju ponovno brojanje glasova za predsjednika RS-a i provjere zapisnika. Na izborne krađe upozorili kandidati iz različitih dijelova BiH, kao i Centralna izborna komisija (CIK) i posmatrači iz nevladinog sektora
U nedjelju su u Bosni i Hercegovini (BiH) održani Opći izbori na kojima su građani birali državne, entitetske i kantonalne predstavnike. Prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije (CIK) objavljenim u trenutku zatvaranja birališta, glasalo je 50 postoregistrovanih birača, a mediji su izvijestili o velikoj izlaznosti dijaspore
Cilj projekta je da se povežu krajnji sjever i krajnji jug BiH, kao dio međunarodnog koridora za putnike i robu od Budimpešte do Jadranskog mora. Od ideje se nije odustalo, ali se radovi i danas zbog brojnih opstrukcija, nepravilnosti i zloupotreba odvijaju usporenom dinamikom
Opći izbori u BiH zakazani su za 2. oktobar a prošlog petka počela je zvanična kampanja u kojoj je dozvoljeno plaćanje političkog sadržaja i neposredno obraćanje biračima. U periodu od dana raspisivanja izbora do službenog početka izborne kampanje, Centralna izborna komisija BiH (CIK) izrekla je 16 novčanih kazni zbog preuranjenih plaćenih aktivnosti kampanje. U istom periodu domaći i strani posmatrači ukazali su na brojne nepravilnosti, zloupotrebe javnih resursa i kršenja izbornih pravila
Iseljavanje iz Bosne i Hercegovine (BiH) u nekoliko posljednjih godina posebno je šokantno i zabrinjavajuće: samo u prva tri mjeseca ove godine BiH je napustilo 5048 radnika, a gotovo pola miliona građana otišlo je iz zemlje od 2013. godine. Istovremeno, posljednjih mjeseci bilježi se povećana potražnja i angažman stranih radnika u oba entiteta zbog deficitarnih zanimanja u BiH
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt u srijedu (27.07) je upotrebom Bonskih ovlasti nametnuo takozvane tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, i to nešto više od dva mjeseca uoči izbora, čime se stvaraju preduslovi za transparentnije i fer izbore, te unapređenje integriteta izbornog procesa, što podrazumijeva i uvođenje tehnologije za nadziranje kompletnog izbornog procesa
Stotine malih hidroelektrana (mHE) koje su do sada izgrađene u BiH donose više štete nego koristi za društvo, ekonomiju i prirodu. Prijedlog dopuna Zakona o električnoj energiji Federacije BiH, kojim se između ostalog obustavlja izdavanje energetskih dozvola za mHE u ovom entitetu, biće razmatran na narednoj sjednici Doma naroda parlamenta FBiH, najvjerovatnije do kraja juna. Ukoliko Prijedlog dobije podršku u ovom domu, to bi značilo usvajanje zabrane. Ipak, aktivisti se boje da bi ova inicijativa mogla propasti
Posljednjih nekoliko sedmica glavna politička tema u BiH je pitanje raspisivanja i održavanja Općih izbora 2022. godine. Problemi proizlaze iz krize usvajanja državnog budžeta koji je neophodan za održavanje izbora u oktobru. A javnost u BiH navikla je na stanje neprekidne predizborne kampanje